Insiguro y'isanamu, Abakozi ba UNICEF n'abo ku kibuga c'indege bariko barakira ibikoresho vy'ubuvuzi bizanywe n'indege, mu gihe ca Ebola, i Bunia
Repuburika ya Demokarasi ya Kongo (RDC) iriko iritegurira gukwiragiza mu
burere butandukanye urucanco rwa Ervebo (rwemejwe kugira rukoreshwe mu gukinga
ubwoko bwa Ebola bwa Zaïre), rujanye n’ubushakashatsi bw’intambwe yo kugirira amagerageza
ku barwayi, mu ntumbero yo guhangana n’ikiza ca Ebola kizwi nka Bundibugyo.
Abanya-Israel bari gusubira mu matongo bari barigaruriye muri Palestina nyuma y’imyaka 20 bahavuye
Ahavuye isanamu, EPA
Insiguro y'isanamu, Ibinyabiziga bitwaye ibiryamirwa, ibikoresho byo mu nzu n'ibikoresho byo kubaka ubwo berekezaga i Kadim
Igisekuru gishya cy’Abanya-Israel basubiye gutura mu gace ka Kadim, gaherereye muri West Bank (Cisjordanie) yigaruriwe na Israel, nyuma y’imyaka 20 bakuweyo n’ubutegetsi bwa Israel bwariho icyo gihe.
Nk’uko byatangajwe na komisiyo ihagarariye Abanya-Israel baba mu matongo bigaruriye muri ako gace, ku wa kane, imiryango 30 yiswe “imiryango y’abajya kuhatura mbere (pioneer families)” yageze i Kadim ivuye i Tel Aviv.
Ibi bibaye mu gihe hari ubukangurambaga bukomeye bw’abayoboke b’iyobokamana rya Kiyahudi, bushyigikiwe n’ubutegetsi bwa israel buriho ubu.
Bagezeyo mu matsinda mato, bamwe baherekejwe n’ingabo. Ku modoka zabo hari amabendera ya Israel y’ubururu n’umweru, ubwo banyuraga hafi y’imidugudu n’imirima y’Abanyapalestina.
Bamwe muri bo bazanye ibinyabiziga bitwaye ibiryamirwa, ibikoresho byo mu nzu n'ibikoresho byo kubaka.
Minisitiri w’imari wa Israel, Bezalel Smotrich, mu muhango wo kongera gufungura ako gace yavuze ko gusubira i kadim ari ugukosora icyo yise “kwirukana abantu mu majyaruguru ya Samaria.”
Samaria ni izina rikoreshwa muri Bibiliya risobanura igice cy’amajyaruguru ya West Bank.
Insiguro y'isanamu, Minisitiri w’ubutabera wa Israel, Perezida w’inteko ishinga amategeko ya Israel ndetse n'uyobora komisiyo ihagarariye Abanya-Israel baba mu matongo bigaruriye muri ako gace bari bitabiriye uwo muhango
Uyu muhango wanitabiriwe na Minisitiri w’ubutabera wa Israel, Perezida w’inteko ishinga amategeko ya Israel (Knesset), ndetse na Yossi Dagan, uyobora komisiyo ihagarariye Abanya-Israel baba mu matongo bigaruriye muri ako gace.
Yossi Dagan yavuze ko hari umunsi Abanya-Israel bazongera gutura no muri Gaza.
Kadim iherereye ku musozi muto hafi y'umujyi wa Jenin w'Abanyapalestina. Aka gace kavanyweho abimukira b’Abanya-Israel mu mwaka wa 2005, igihe ubutegetsi bwa Israel bwariho icyo gihe bwashyiraga mu bikorwa gahunda yo kuva mu bice bimwe na bimwe yari ituyeho, ibyatumye abari batuye hose muri Gaza n’ingabo za Israel bahavanwa ndetse isenya n’utundi duce dutatu tw'imidugudu tw'Abanya-Israel muri Cisjordanie y'amajyaruguru.
Icyo gihe, ubutegetsi bwa Israel bwavugaga ko iyo midugudu ine yari kure cyane kandi bisaba amafaranga menshi kuyirinda, ndetse ko idafite akamaro kanini mu by'umutekano n'igisirikare.
Agace
karimwo izo nyubakwa, hasanzwe ari ahantu hari izindi nyubakwa nyinshi z’ubudandaji
zegeranye cane, bigashoboka ko umuriro ushobora kuva mu nyubakwa imwe ukimukira
mu yindi.
Inyubakwa
“Gallerie Ndayizamba” na “Le Parisien” ni zimwe mu zavutse inyuma y’uko isoko
rikuru rya Bujumbura rihiye mu 2013, bituma abadandaza ibihumbi basigara mu
kangaratete. Rero, bamwe muri bo bari bimukiye muri ivyo bibanza bishasha kugira
babandanye imirimo yabo.
Muri
uwu mwaka, mu Burundi hamaze gusha amasoko n’ibibanza vy’ubudandaji bitari bike
mu buryo gushika ubu busa n’ubw’amayobera.
Mu
kwezi guheze, hahiye isoko rikuru rya Ngozi. Mu kwezi kwa gatandatu uwu mwaka
nyene, hahiye isoko ry’imbaho ryo mw’i Jabe mu gisagara ca Bujumbura. Mu kwezi
kwa gatanu, umuriro wadutse mu masoko abiri, iryo mu Cibitoke no mu Kinama
(intara ya Bujumbura) wononye vyinshi cane. Mu kwezi kwa mbere hahiye ikindi
kibanza kidandarizwamwo imbaho mu gisagara ca Bujumbura, impande y’isoko aho bita
kwa Siyoni.
Umwe
mu banyagihugu bo mu gisagara ca Bujumbura BBC Gahuzamiryango yabajije ico
yibaza kuri iyi miriro, yagize ati: “Singifise ico mvuga, nibaza ko ari umuvumo”.
Tundu Lissu: Ibyo wamenya ku rubanza rw’ubugambanyi rw'umunyapolitike utavuga rumwe n’ubutegetse bwa Tanzania
Urubanza rwa Lissu rurebana n'iki?
Umuyobozi wa CHADEMA, Tundu Lissu,
akurikiranyweho icyaha cy'o kugambanira igihugu cye cya Tanzania.
Uru rubanza rurimo kuburanishwa mu Rukiko
Rukuru, i Dar es Salaam, kandi rukomeje mu
byiciro bitandukanye mu gihe Repubulika itanga ibimenyetso byayo.
1. Lissu yatawe muri yombi ryari?
Lissu yatawe muri yombi ku ya 8 Mata 2025,
maze umunsi umwe nyuma y’aho ajyanwa mu Rukiko rw’Umucamanza wa Kisutu, Dar es
Salaam, aho yashinjwe icyaha cyo kugambanira igihugu nk’urubanza
rw’ubugambanyi.
Nyuma y’iburanisha rya mbere mu Rukiko
rw’Umucamanza wa Kisutu, urubanza rw’ubugambanyi rwakomereje mu Rukiko Rukuru,
mu Ishuri Rikuru rya Dar es Salaam.
Nyuma y'umwanzuro, urubanza rwasubiye mu
Rukiko Rukuru, i Dar es Salaam, kugira
ngo rukomeze kuburanishwa.
Urubanza rwasubukuwe ryari?
Nyuma y'ikiruhuko cy'amezi agera kuri
atanu, urubanza rwasubukuwe ku ya 10 Kanama 2026.
Kuva aho agarukiye mu Rukiko Rukuru,
uruhande rwa Repubulika rwakomeje gutanga ibimenyetso.
Ni iki cyavuzwe mu buhamya
bw'abatangabuhamya?
Muri iki gihe cy'urubanza, Lissu yagiye
abaza abatangabuhamya ba Repubulika ibimenyetso batanze n'ibyo bavuze mu
iperereza.
Urugero, mu bimenyetso byatanzwe tariki ya 12 z’ukwezi kwa Munani , Lissu yabajije
umutangabuhamya itandukaniro riri hagati y’inyandiko yari yatanze mbere
n’ibisubizo yatanze mu rukiko. Umutangabuhamya yavuze ko atasobanuye impamvu
y’itandukaniro mu nyandiko, ariko ayobowe n’umunyamategeko wa Leta, yavuze ko
yasubizaga ibibazo akurikije uburyo yabajijwe n’uregwa.
Lissu yanabajije ibijyanye na videwo
zakoreshejwe mu iperereza. Umutangabuhamya yavuze ko polisi yarebye videwo yari
kuri interineti, ariko ntiyarebye videwo yari kuri memori card na flash disk
byavuzwe mu rukiko.
Perezida wa Cameroun yagarutse mu gihugu nyuma y’ibyumweru 10 ari mu mahanga
Ahavuye isanamu, Reuters
Ku wa kane, Perezida wa Cameroun, Paul Biya, yageze mu gihugu nyuma yo kumara igihe kirekire cyane ari mu mahanga kuva yatangira kuyobora igihugu mu myaka isaga 40 ishize. Kuba yari amaze igihe adahari byari bimaze gutera impungenge n’ibihuha bitandukanye ku buzima bwe ndetse n’aho aherereye nkuko bitangazwa n’ibiro ntaramakuru Reuters.
Perezida Biya, ufite imyaka 93, yageze ku kibuga mpuzamahanga cy’indege cya Nsimalen i Yaoundé, mu ndege yihariye yari ivuye i Geneva mu Busuwisi, nyuma yo kumara ibyumweru birenga 10 (iminsi isaga 70) hanze y’igihugu.
Biya, ufatwa nk’umukuru w’igihugu ukuze kurusha abandi ku isi, yavuye muri Cameroun ku itariki ya 7 Kamena (6), aho ibiro bya perezida byavugaga ko yari agiye kumara igihe gito mu Burayi ku impamvu ze bwite.
Perezida Biya yari aherekejwe n’umugore we, Chantal Biya. Yageze ku kibuga cy’indege ahagana saa 16:45 z’umugoroba ku isaha yaho, mbere yo kwerekeza mu ngoro y’umukuru w’igihugu ya ‘Etoudi Unity Palace’.
Mu nzira ataha, Perezida Biya wanyujije ukuboko mu idirishya ryari rifunguyeho gato, asuhuza abaturage babarirwa mu magana bari baje kumwakira bo mu ishyaka riri ku butegetsi, Cameroon People's Democratic Movement (CPDM), aho bari buzuye ku mihanda yo mu murwa mukuru bazunguza amabendera ariho amabara y’ishyaka ndetse n’ibyapa byamusingizaga.
Igihe kirekire Perezida Biya yamaze adahari byatumye hakwirakwira cyane ibihuha n’impungenge ku buzima bwe ndetse n’ubushobozi bwe bwo gukomeza kuyobora igihugu, nubwo abategetsi bari barakomeje basubiramo ko azagaruka vuba.
Kuba yari amaze igihe hanze byanateje ibindi bibazo byinshi ku bijyanye n’uzamusimbura ku butegetsi, cyane cyane ko ubutegetsi muri Cameroun bukomeje kuba bushingiye cyane ku mwanya wa Perezida.
Abanyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi bari basabye komisiyo y’itegeko nshinga (Constitutional Council) gusuzuma niba hari undi muntu wagombaga gusimbura Perezida by’agateganyo mu gihe yari adahari. Gusa iyo komisiyo nta cyemezo yigeze ifata.
Insiguro y'isanamu, Trump yemeza ko Amerika ubu ari yo igenzura umuhora wa Hormuz, Irani ntaco irabivugako
Perezida wa Reta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald Trump, yavuze ko hamwe
vyoba ngombwa yotera Irani incuro ijana zirenga kugira ayibuza kuronka
ibirwanisho vya nikleyere.
Mu kiganiro yagiranye n’imwe mw’iradio zo muri Amerika, yamenyesheje ko iyo
hataba ibikorwa yakoze, Israel hamwe n’akarere kose k’Ubuseruko bwo Hagati biba
vyarazimanganye muri iki gihe.
Muri ico kiganiro, avuga ko yategetse ibitero ku bibanza n’inyubako vya
Irani birangurirwamwo imigambi ya nikleyere igihe ico gihugu cari gisigaje
indwi zibiri gusa ngo gikore ikirwanisho kirimbuzi.
Trump ashimangira kandi ko, n’ubwo ibinyamakuru bivuga ibitandukanye,
Amerika ari yo igenzura umuhora wa Hormuz.
Yongeye kuvuga ko ubushobozi bwa Irani bwo kurasa misire no gukoresha ama
‘drones’ bwagabanutse cane, kandi ko ubutunzi bw’ico gihugu buri hafi
gusenyuka.
Trump yise “icago” amasezerano yari yashitsweko mu 2015 hagati ya Irani
n’ibihugu rutura harimwo Amerika ku butegetsi bwa Obama. Yabandanije avuga ko
kuva ayo masezerano asinywe vyari bikenewe ko Irani ibuzwa kuronka ikirwanisho ca
nikleyere.
Yise Irani “umuterabwoba wo mu Buseruko bwo Hagati”, yongerako ati:
“Nk’uko twabibonye, Irani yaranateye ibihugu nka Qatar, Bahrain, Kuwait na Emirats Zunze Ubumwe z’Abarabu, ....”
Perezida wa Amerika yashimitse ku ciyumviro c’uko iyo Amerika itagira
ico ikoze mu vya gisirikare, Irani yari kuba yarasenyuye ivyo bihugu vyose
kandi yobaye iriko yitegurira gutera ubutaka bwa Amerika.
Nibura abantu 46 bamaze gupfa nyuma y'uko ubwato bari barimo burohamye mu mujyi wa Sokoto, mu majyaruguru ashyira uburengerazuba bwa Nigeria.
Abategetsi bavuga ko ubwo bwato bwari butwaye abantu barenga 70, benshi muri bo bakaba bari abana. Ibikorwa byo gushakisha abataraboneka biracyakomeje.
Ku wa kane, umuvugizi wa Polisi, Ahmad Rufai, yabwiye BBC ko imibiri y’abantu 46 yabonetse hafi y’agace ka Gorau, mu mujyi wa Gorony. Yavuze kandi ko abantu 16 barokowe, mu gihe abandi 15 bagishakishwa.
Umwe mu babonye ibyabaye yabwiye ibiro ntaramakuru Reuters ko yatekerezaga ko abo bana bari kumwe n’aba nyiri mirima ndetse n’abakozi bajyaga gusarura umuceri.
Uwo mutangabuhamya yavuze ko babonye imibiri igera kuri 50, myinshi muri yo ikaba yari ipfukishijwe imikeka n’imyenda gakondo mbere y’uko bashyingurwa.
Umuvugizi w'Ikigo gishinzwe ibikorwa by'ubutabazi (NEMA) muri Nigeria, Ezekiel Manzo, yabwiye BBC ko Gorau ari ahantu hitaruye cyane.