Hantavirus: Onye Amerịka, Fransị ebutela nje a fesara n'ụgbọmmiri

Otu onye Amerịka na otu nwafọ mba Fransị si n'ụgbọmmiri ọrịa hantavirus fesara laghachiri n'ala ha ebutela ọrịa ahụ, dịka ndị ọ dị n'aka si kwuo.

Nke a mere ya mmadụ asaa si ụgbọmmiri MV Hondius butere n'ọrịa ahụ, dịka WHO si kwuo ụbọchị Monde.

Ngalaba ahụike mba Amerịka kwuru na nwaamala Amerịka nke abụọ so na ụgbọmmiri ahụ egosiwela njirimara ọrịa hantavirus nwayọọ nwayọọ.

N'aka nke ọzọ, Minista ahụike mba Fransị bụ Stéphanie Rist kwuru na nwaanyị onye amaala ha bu ọrịa ahụ dọtara onwe ya iche n'obodo Paris mana na ọnọdụ ahụike ya na-akawanye njọ, dịka e nwetarala mmadụ 22 ha na nwaanyị ahụ jekọrịtarala.

Mmadụ atọ n'ime ndị mere njem n'ụgbọmmiri ahụ anwụọla , abụọ n'ime ha bụ ndị nnyocha gosiri kpọmkwem na ọ bụ nje ahụ gburu ha.

Dịka WHO siri kwuo, onye nke bụ nwụrụ tupu e nwee ike inyocha ya.

Mba Spen amalitela ịkpọpụ ndị njem nọ n'ụgbọmmiri nje 'hantavirus' metụtara na Tenerife

Mba Spen amalitela ịkpọpụta ndị njem n'ụgbọmmiri nke 'hantavirus' metụtara n'ebe nke dị nso na Tenerife n'agwaetiti Canary Islands.

Minista ahụike bụ Mónica García, kwuru na ọrụ ahụ "na-aga n'ihu nke ọma" nakwa na ndị niile nọ n'ụgbọmmiri MS Hondius ka nwere ihe ngosipụta banyere ọrịa ahụ.

E si n'igwefoto dị ogologo, a hụta ndị njem ka ha na-agagharị n'elu ụgbọmmiri ahụ, ma ọ bụ na windo, ha niile yi ihe mkpuchi ihu ahụike ọcha, ka mbugharị mbụ ahụ na-aga n'ihu.

Ọtụtụ n'ime ha nọdụrụ ala n'ebe dị anya n'ụgbọmmiri ahụ, na-ese onyonyoo ma na-ese foto ka ha na-erute n'ala, ebe ndị ọrụ gọọmenti yi uwe nchekwa ọcha zutere ha.

A na-ekewa ndị njem ụgbọmmiri ahụ n'igwe dị iche iche site na mba dị iche iche ka e buru ha gaa n'ụsọ oke osimiri. A ga-eji ụgbọala bọs buru ha gaa ọdọụgbọelu dị n'ogbe ahụ, ebe ụgbọelu ndị pụrụ iche ga-ebula ha na mba ha.

Ndị Spen mmadụ iri na anọ ga-abụ ndị mbụ ga-arịdata, e mesịa ndị Netherlands ga-eburu ndị ọzọ gụnyere ndị njem Dutch, Gris na Jamini, na ụfọdụ n'ime ndị ọrụ ahụ.

Ụgbọelu ndị ọzọ dị njikere ịfepụ mgbe nke ahụ gasịrị, gụnyere ndị ga-aga mba UK na Amerịka. A na-atụ anya na ụgbọelu ikpeazụ ga-apụ na Mọnde gawa Ọstrelia.

Ka ọ dị ugbua, ọtụtụ ndị ọkachamara na nlekọta ahụike siri ike nọ na-echere ndị ọrịa n'ụlọọgwụ Candelaria dị na Tenerife ma ọ bụrụ na onye ọ bụla si Hondius malite ịrịa ọrịa siri ike n'oge mbufe ahụ.

E wepụtakwara ebe a na-anọpụ iche nwere otu akwa zuru oke iji gwọọ ọrịa ndị na-efe efe, nke nwere ngwa nnwale na ihe eji eku ume.

"Anyị dị njikere kpamkpam," ka dọkịta nlekọta ahụike siri ike bụ Mar Martin gwara m n'ime ngalaba ahụ, dịka a kwakọbara ọtụtụ uwe nchekwa, ihe mkpuchi ihu na uwe aka maka ndị ọrụ.

Cheta na ụgbọmmiri ndị njem MV Hondius, nke mmadụ atọ nwụrụ n'ime ya site na 'Hantavirus' n'ọnwa gara aga, nwekwara mmadụ asatọ ndị ọzọ a kọrọ na ọrịa ahụ metụtara, rutere na Sọnde Mee 10 na Tenerife, ebe a ga-akpọghachi ndị njem fọdụrụ na mba ha.

Hantavirus: Kedụ ka i si ama ma ibutela ọrịa a?

Ụwa niile na-eze ndị bu ọrịa Hantavirus kamgbe mmadụ atọ nwụrụ n'ụgbọ mmiri dịka ha butere ọrịa nje 'hantavirus' n'ime ụgbọmmiri nlegharịanya.

Nje Hantavirus nwereike ibute ọrịa abụọ siri ike. Mana kedụ ka i ga-esi mara ma i butela ọrịa a?

Ike ọgwụgwụ: Nke mbụ, onye bu ọrịa nke Bekee kpọrọ Hantavirus Pulmonary Syndrome (HPS), na-amalitekarị site n'ike ọgwụgwụ, ahụ ọkụ, na ahụ mgbu, na-esote isi ọwụwa, isi ọwụwa, oyi, na nsogbu afọ.

Mana ọ ga-ekwe omume na mgbaama iku ume na-etolite - ihe isi ike iku ume - na mgbe ahụ ndị ọrịa chọrọ nlekọta ahụike ngwa ngwa.

Nke a bụ otu n'ime ọrịa ndị bụ isi nke eriri Andes kpatara, yana ọnụ ọgụgụ ọnwụ nke 20-40%.

Oge nnabata maka ọrịa ahụ bụkwa ihe na-agbagwoju anya - ọ nwere ike were ebe ọ bụla n'etiti otu izu na asatọ ka akara ngosi pụta.

Ọrịa nke abụọ, Ahụ ọkụ Haemorrhagic na Renal Syndrome (HFRS), nke na-amalite dị ka flu, nwereike ịga n'ihu na-emetụta akụrụ wee bute ọbara mgbali elu ọbara ọgbụgba, na nnukwu ọdịda akịrị.

A chụpụrụ mmadụ atọ enwetara na ha bu nje a ma buru ya na mba Netherlands maka ọgwụgwọ ka ụgbọ mmiri ahụ kwụsịrị na Cape Verde na Wednesde.

Enwere ọgwụ mgbochi ma ọ bụ ọgwụgwọ maka hantavirus?

Enweghị ọgwụgwọ a kapịrị ọnụ maka ọrịa hantavirus - mana nkwado ahụike n'oge nwere ike imeziwanye ndụ.

Ụdị nlekọta a tụrụ aro nwere ike ịgụnye ọgwụgwọ oxygen, ikuku ikuku na ọbụla dialysis.

Ndị ọrịa na-arịa ọrịa nwere nnukwu mgbaama nwere ike ịdị mkpa ka anabata ya n'ụlọ ọgwụ ma gwọọ ya na ngalaba nlekọta ahụike.

A na-anwale ọgwụgwọ ọhụrụ.

Ugbua e nweghị ọgwụ mgbochi dị n'ebe niile iji chebe nje a.

Agbanyeghị, a na-eji ụfọdụ eme ihe na China na South Korea megide ụdị ọrịa a na-ahụkarị ebe ahụ.

Kedụ ihe anyị ma maka nje hantavirus bidoro ọhụrụ?

Mmadụ atọ anwụọla dịka ha butere ọrịa a na-enyo dịka nje 'hantavirus' ha butere n'ime ụgbọmmiri nlegharịanya. Nke a bụ ihe anyị maara - ma ihe anyị amaghị - ruo ugbu a:

Ihe anyị maara

Ihe anyị na-amaghị

Ọnụ ọgụgụ ndị butere nje a: E kwupụtala otu onye butere nje a n'ụlọ nnyocha, ebe a na-enyocha mmadụ ise ọzọ e kwuru butere nje a dịka ụlọọrụ WHO si gwaa BBC.

Etu ntiwapụ ahụ siri malite: A na-ebute ọrịa a site na mmamịrị, nsị, ma ọ bụ mmiri, na-agbasakarị site na òké ịta ma ọ bụ mbụ ya - nnyefe n'etiti ndị mmadụ dị ụkọ.

Ọnọdụ ndị ọzọ nwere ike ịpụta: Onye ọkammụta n'ihe banyere nje 'microbiologist' gwara BBC na ọ na-ewe ihe dịka otu izu ruo asatọ iji pụta ọfụma "anyị ga-ahụ ọtụtụ ndị na-ebute ọrịa ahụ ụbọchị na izu ndị na-abịa?"

Gịnị bụ ọrịa hantavirus?

Hantavirus bụ ụdị nje ndị òké na-ebu na-ebunye mmadụ site n'ikuku ụmụ irighiri ihe dị n'ikuku sitere na nsị nke òké akpọnwụwo.

Ọ bụ ọrịa a na-ebutekarị mgbe nje a na-efegharị n'ikuku site na mmamịrị, nsị, ma ọ bụ mmiri, dị ka Centlọ Ọrụ Maka Nchịkwa na Mgbochi Ọrịa US (CDC).

Ọ bụ ezie na ọ dị ụkọ, ọ nwekwara ike gbasaa site na òké ịta mmadụ ma ọ bụ ịga mmadụ mbụ.

Nje a nwereike ibutere mmadụ ọrịa abụọ siri ike. Nke mbụ, Hantavirus Pulmonary Syndrome (HPS), na-amalitekarị site n'ike ọgwụgwụ, ahụ ọkụ, na ahụ mgbu, na-esote isi ọwụwa, oyi, na nsogbu afọ. Ọ bụrụ na onye ahụ anaghị eku ume ọfụma, ọnụọgụgụ na onye ahụ nwereike ịnwụ dị ihe dịka 38 pasenti, dịka CDC si kwuo.

Ọrịa nke abụọ, ahụ ọkụ Haemorrhagic na Renal Syndrome (HFRS), dị njọ karịa ma na-emetụta akụrụ. Mgbaàmà ndị ọzọ nwere ike ịgụnye ọbara mgbali elu, ọbara ọgbụgba n'ime, na nnukwu ọdịda akụrụ.

Mmadụ ole ka e kwuru nwere nje Hantavirus n'ụwa niile?

Ihe ruru mmadụ 150,000 ka HFRS kwuru na-enwe ọrịa n'ụwa niile kwa afọ, ọkachasị na Yurop na Eshịa, dịka akụkọ sitere na National Institutes of Health. Ihe karịrị ọkara ndị a na-emekarị na Chaịna.

Ndekọ nke mba Amerịka na-egosi na site n'afọ 1993, mgbe nnyocha nke nje hantavirus malitere ruo 2023, e nwere mmadụ 890 butere ọrịa ahụ na mba ahụ.

N'agbanyeghị na nje Seoul, otu n'ime ụdị nje hantavirus nke oke si mba Norway na-ebu ( bụnke a makwaara dịka oke na-acha aja aja), n'ụwa niile, gụnyere na Amerịka.

Kedụ ka e si agwọ ọrịa hantavirus?

Enwebeghị ọgwụgwọ a kapịrị ọnụ maka ọrịa hantavirus.

CDC kwupụtara maka iji ịgwọ ihe mgbaàmà ndị nwereike ịgụnye ọgwụgwọ iku ume 'oxygen', iji igwe 'ventilator' eku ume, ọgwụ nje na ọbụna 'dialysis'.

E nwereike ịnabata ndị ọrịa nwere nnukwu mgbaàmà n'ụlọọgwụ na ngalaba nlekọta ahụike. N'ọnọdụ ndị siri ike, o nwekwara ike ịdị mkpa ka etinyere onye ahụ 'tube'.

CDC na-atụ aro ka ndị mmadụ kpochapụ òké n'ụlọ ma ọ bụ n'ụlọọrụ iji belata mfesa nje ahụ.

Ụlọọrụ ahụ na-atụ aro ka a na-emechi ebe oke si abata n'okpuru ụlọ ma ọ bụ n'elu ebe òké nwere ike ịbanye n'ụlọ.

A na-atụkwa aro iyi ihe nchekwa mgbe ị na-ehicha nsị oke iji zere ikuru ikuku ọjọọ bu nje ahụ.