Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.

Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa

Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke

IKIBIRIRAHO, Festus Mogae wahoze ari Perezida wa Botswana yapfuye ku myaka 86

Mogae yahanganye cyane na SIDA igihe iki gihugu cyari kimwe mu bifite abaturage benshi banduye iyi virusi ku isi, ashyiraho gahunda zikomeye zo kuyirwanya.

Incamake

Amakuru y'ikibiriraho

Chançard Abimana, Didier Bikorimana, Gisèle Berwa, Samba Cyuzuzo na Dinah Gahamanyi

  1. Perezida wa Afurika y'Epfo arasabwa kwegura nyuma y'icyemezo cy'urukiko

    Umunyapolitiki ukomeye wo muri Afurika y'Epfo utavuga rumwe n'ubutegetsi Julius Malema, yasabye Perezida Cyril Ramaphosa kwegura nyuma y'aho urukiko rw'itegeko nshinga rufashe icyemezo cy'uko Inteko Ishinga Amategeko yishe itegeko nshinga ibuza ingamba zo kumukuraho mu 2022.

    Umwanzuro, waje nyuma y’ikirego cy’amategeko cyatanzwe n’amashyaka atavuga rumwe na Leta harimo n’ishyaka rya Malema ryitwaga Economic Freedom Fighters (EFF), gishobora gutuma habaho ikirego kigamije kumukura ku butegetsi.

    Mu 2022, itsinda ry’impuguke mu by’amategeko ryavuze ko Ramaphosa afite ikirego agomba gusubiza nyuma y’uko abajura bibye amafaranga arenga $500.000 (£370.000) mu nzu ye yo mu cyaro, ahishe mu ntebe.

    Ubujura bwatumye havugwa ko atasobanuye aho ayo mafaranga yaturutse. Perezida yahakanye ko yakoze icyaha.

    Ariko ibikorwa byo gukuraho ubutegetsi byarahagaritswe mu myaka ine ishize mu matora y’inteko ishinga amategeko.

    Icyo gihe, ishyaka ANC (African National Congress) rya Ramaphosa ryari ifite ubwiganze mu bagize inteko ishinga amategeko, ariko kuva mu matora rusange yo mu 2024, ANC yayoboye mu ihuriro ry’abadepite.

    Umuvugizi wa ANC, Mahlengi Bhengu, yavuze ko ishyaka ryakiriye neza kandi rikubahiriza umwanzuro wo kuwa gatanu.

    Yabwiye urubuga rwa interineti rwa Afurika y'Epfo News 24 ko abayobozi b'ishyaka n'abashinzwe imirimo bazahura kugira ngo barebe umwanzuro, kandi ko bazatanga igisubizo.

    Ubwo yaganiraga n'abanyamakuru hanze y'urukiko, Malema yavuze ko Ramaphosa agomba kwegura no "kwibanda kuri iki gikorwa cyo kumukura ku butegetsi kuko kimugiraho ingaruka zikomeye nk'umuntu ku giti cye".

  2. Reba: Marco Rubio yahuye na Papa Leo mu gihe cy'amakimbirane hagati ye na Trump

    Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa Amerika, Marco Rubio, yahuye na Papa Leo i Vatikani kuwa Kane, mu gihe cy’ibibazo bikomeye nyuma y’amagambo akarishye ya Perezida Donald Trump ku mukuru wa Kiliziya Gatolika ajyanye n'intambara ya Iran.

    Umuvugizi wa Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga ya Amerika, yavuze ko guhura kwa Rubio na Papa Leo byari ikimenyetso cy’umubano "ukomeye" hagati ya Vatikani na Amerika.

    Leo, Papa wa mbere w’Umunyamerika, yararakaye cyane nyuma yo kunenga bikomeye intambara kuri Iran na politiki ya leta ya Trump yo kurwanya abimukira. Trump yanenze Leo, avuga ko Papa 'afite intege nke ku byaha'.

    Papa na Rubio bahanye impano.

    Izi nkuru wasoma:

  3. FAO: Ibiciro by'ibiribwa ku isi byazamutse mu mezi atatu akurikiranye

    Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku biribwa n’ubuhinzi, FAO, ryatangaje ko ibiciro by’ibiribwa ku isi byiyongereye mu mezi atatu akurikiranye kugeza muri Mata (4).

    Uku kwiyongera kwatewe ahanini n'izamuka ry'ibiciro by'ibitoro n'ibikomoka ku bimera nyuma kubera intambara ya Iran.

    Igipimo cy’ibiciro by’ibiribwa cya FAO, gipima impinduka mu biciro by’ibiribwa bitandukanye ku masoko mpuzamahanga, ivuga ko byiyongereyeho 1.6% muri Mata(4).

    Nyuma y’ibitero bya Amerika na Israel kuri Iran ku ya 28 Gashyantare(2) n’intambara yakurikiyeho, gucisha ubwato mu muhora wa Hormuz byaragabanutse, kandi nubwo habayeho guhagarika imirwano uyu muhora usa n'ugifunze.

    Umuhora wa Hormuz ni inzira y'ingenzi y'amazi itwara 20% bya peteroli na gaze bigurishwa ku isi.

    Hafi kimwe cya gatatu cy'ubucuruzi bw'ifumbire mvaruganda n'ibikoresho fatizo byayo ku isi binyura mu muhora wa Hormuz.

    Gufungwa kw'iyi nzira y'amazi byongereye igitutu ku nzego z'ubuhinzi n'ibiribwa ku isi.

    Igiciro cy'ifumbire mvaruganda cyiyongereyeho 80% kuva intambara yatangira.

    Izindi nkuru wasoma:

  4. Festus Mogae wahoze ari Perezida wa Botswana yapfuye ku myaka 86

    Festus Mogae wategetse Botswana igihe cy’imyaka 10 agashimirwa cyane imiyoborere myiza n’urugamba rwo kurwanya SIDA, yapfuye uyu munsi ku myaka 86, nk’uko byamejwe na leta ikanatangaza icyunamo cy’iminsi itatu.

    Mogae yategetse iki gihugu gikungahaye kuri diyama (diamond) kuva mu 1998 kugeza mu 2008 aha ubutegetsi uwari visi perezida we Ian Khama mu guhererekanya ubutegetsi kwahaye Bostwana ishusho y’igihugu cya demokarasi ihamye.

    Yahanganye cyane na SIDA igihe iki gihugu cyari kimwe mu bifite abaturage benshi banduye iyi virusi ku isi, ashyiraho gahunda zikomeye zo kuyirwanya.

    Mogae yize amashuri makuru mu Bwongereza maze yinjira mu nzego za leta nyuma gato y’ubwigenge bw’iki gihugu mu 1966.

    Yabaye minisitiri w’imari na visi perezida mbere y’uko aba perezida w’iki gihugu.

    Yavuye ku butegetsi manda ebyiri yari yemererwa n’itegeko nshinga zirangiye.

  5. “Rwose nimumfashe gupfa”: Uwahoze ari umukinnyi wa filimi akomeje gusaba gufashwa kurangiza ubuzima bwe

    Uwahoze ari umukinnyi wa filimi arimo kwinginga urukiko muri Canada ngo rumureke arangize ubuzima bwe kubera uburwayi.

    Claire Brosseau yandikiye urukiko mu ntangiriro z’iki cyumweru arumenyesha ko arusaba mu buryo bwihutirwa ko rumwemerera guhabwa ubufasha bw’abaganga mu kwiyahura kubera uburwayi bwo mu mutwe “butihanganirwa” amaranye igihe, nk’uko bivugwa n’ikinyamakuru CTV News.

    Claire yavugiye imbere y’Urukiko Rukuru rw’i Ontario ko uburwayi bwe bukabije bwa ‘bipolar’ na ‘post-traumatic stress disorders’ bwamuteye “kubabara guhoraho”.

    Yagize ati: “…Buri gitondo uko mbyutse simba nzi ko nzi bwirize umunsi.”

    Muri Canada, gufashwa n’abaganga gupfa biremewe ariko “ku mpamvu zifite ishingiro” kandi zikemezwa n’urukiko, nk’uko leta ibitangaza.

    Kugira ngo ubyemerwe ugomba kuba ufite uburwayi “bubabaje cyane, budakira kandi bugeze ku rwego rwa nyuma”.

    Gusa leta ivuga ko udashobora kwemererwa kwiyahura ubifashijwe iyo ubwo burwayi ari ubwo mu mutwe. Iyi ngingo ariko izata agaciro muri Werurwe(3) 2027.

    Claire avuga ko atakwihangana kugeza icyo gihe bityo asaba umwihariko.

    Yagize ati: “Buri kwezi ko gutinda ni ukundi kwezi k’umubabaro mba mbwiwe ko ngomba kubaho”.

    Umunyamategeko umwunganira yizeye ko Claire azahabwa itariki yo gufashwa gupfa mbere y’impeshyi.

    Claire Brosseau w’imyaka 49 azwi kandi nk’umwandiki n’umukinnyi wa byendagusetsa (stand-up comedy).

    Mu 2021 nibwo bwa mbere yasabye ko ahabwa ubufasha bw’abaganga bwo kurangiza ubuzima bwe kubera uburwayi bwo mu mutwe, ariko arabyangirwa ku mpamvu z’uko yari afite amagara mazima.

    Izindi nkuru wasoma:

  6. Indonesia: Abantu batatu bapfuye mu guturika kw’ikirunga, abandi 20 ntibaraboneka

    Abantu batatu bamaze kumenyekana ko bapfuye inyuma y’uko umusozi w’ikirunga wa Mount Dukono uturitse mu ntara ya North Maluku muri Indonesia, nk’uko igipolisi co muri ako karere cabivuze kuri uyu wa gatanu.

    Muri ico gihe nyene, abandi bantu nka 20 baracaronderwa mu gihe ibikorwa vy’ugukiza abakiri bazima bikibandanya.

    Abajejwe ibikorwa vy’ugukiza bari bavuze ko imigwi y’abatabazi yariko iragerageza gukura abantu baduga imisozi bari bagumye hagati kubera ico giturika.

    Abo bantu bafashwe n’ico kiza inyuma y’uko uwo musozi uturitse mu gitondo co ku wa gatanu igihe c’isaha imwe n’iminota 40 zo muri ako karere.

    Umusozi wa Dukono waraturitse usohora igicu kinini c’ivu n’umwotsi caduze gushika ku bilometero 10 mu kirere, nk’uko ishami ryo gukurikirana ibikorwa vy’ibirunga muri Indonesia ryabivuze. Ico kirunga cateye ubwoba bwinshi mu turere turi hafi y’uwo musozi.

    Igipolisi cemeje ko abapfuye ari abantu batatu, harimwo abanyamahanga babiri hamwe n’umwe yaba mu gisagara ca Ternate.

    Vyongeye, ikigo c’igihugu kijejwe gucungera Ibiza cavuze ko nibura abantu batanu bakomeretse.

    Abajejwe ibikorwa vy’ugutabara basavye abanyaguhugu kwirinda ibikorwa vyose biri mu ntara iri hagati y’ibilometero bine uvuye kuri uwo musozi, bavuga ko hashobora kuba imyuzure y’ivu rituruka ku kirunga mu gihe imvura yogwa.

    Ibikorwa vy’ugutabara biracariko birabandanya n’aho bigoye, mu gihe abategetsi bariko bagerageza gushikira abantu bagumye hagati, mu gihe ubwoba bw’uko ingaruka zishobora kwiyongera buguma buri hejuru muri ako karere karimwo ico kirunga kigikora.

  7. Ibiganiro vy’amahoro muri Gaza vyarahagaze hakaba ubwoba ko intambara ishobora gusubira

    Ubwoba buriko buriyongera ko intambara ishobora gusubira kuba muri Gaza inyuma y’aho ibiganiro vy’agahengwe hagati ya Israel na Hamas bisa n'ivyahagaze.

    Abategetsi b’Abanyapalestina bavuga ko ibiganiro vyahagaze kubera ukudahuza ku bijanye no kwaka ibirwanisho Hamas hamwe n’ukwubahiriza ivyari vyasezeranywe mu masezerano y’agahengwe, cane cane ivyerekeye ubutabazi bw’abanyagihugu.

    Mu ndwi iheze, ibitero vy'indege za Israel vyahitanye abantu batari bake muri Gaza, harimwo Azzam al-Hayya, umuhungu wa Khalil al-Hayya, umukuru w'abahuza ba Hamas.

    Abategetsi ba Israel bagiriza Hamas kwanka gushira hasi ibirwanisho, mu gihe Hamas nayo ivuga ko Israel itubahiriza amasezerano y’agahengwe kandi iguma ikora ibitero muri Gaza.

    Ibinyamakuru vya Israel bivuga ko igihugu gishobora gusubira gutanguza ibikorwa vya gisirikare vyagutse mu gihe ibiganiro vyobandanya guhagarara.

    Hagati aho, ubuzima bw’abanyagihugu muri Gaza buguma burushiriza kuba bubi, aho abantu ibihumbi n’ibihumbi bamaze guhunga izabo kandi benshi bakaba batinya ko intambara ishobora gusubira kuba.

    Ibihugu biriko biragerageza guhuza impande zose, birimwo Qatar, Misiri na Turukiya, bivuga ko biriko birashira igitutu gikomeye kuri Hamas kugira yemere ibiganiro ku gushira hasi ibirwanisho.

    Abategetsi mpuzamakungu bavuga ko gusubira kwubaka Gaza hamwe no gushika ku mahoro arama bizoshoboka gusa mu gihe habonetse amasezerano arama hagati y’impande zose.

    Izindi nkuru wosoma:

  8. Iby’ingenzi byabaye ku wa Kane nijoro hagati ya Iran n'Amerika mu muhora wa Hormuz

    Ku wa Kane, Iran yashinje Amerika kurenga ku masezerano yo guhagarika imirwano yo ku wa 7 Mata (4), nyuma y’uko humvikanye ibisasu mu muhora wa Hormuz.

    • Iran yasobanuye imirwano yabaye nijoro ko yari “ukurasana urufaya rw’amasasu” hagati y’ingabo za Iran n’“umwanzi (Amerika)”.
    • Itangazamakuru ryo muri Iran ryatangaje ko “habayeho ibisasu byinshi” hafi y’umujyi wa Bandar Abbas kandi ko ibice by’ubucuruzi byo ku cyambu cyo ku kirwa cya Qeshm, ikirwa kinini kurusha ibindi mu kigobe cy'abarabu, “byagabweho ibitero”.
    • Ingabo zidasanzwe za Iran zizwi nka Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) zatangaje ko Amerika yagabye igitero ku bigega bya peteroli bya Iran byerekeje mu muhora wa Hormuz, ndetse no ku kindi cyombo cyari imbere y’icyambu cya Fujairah.
    • Nk’uko abategetsi ba Iran babivuga, ingabo za Iran “zahise zisubiza” zigaba ibitero ku mato ya gisirikare ya Amerika, bituma habaho “iyangirika rikomeye”
    • Nubwo humvikanye ibisasu mu mijyi myinshi, umunyamakuru wa televiziyo ya leta ya Iran yavuze ko “ubuzima bukomeje nk’ibisanzwe”.
    • Ku rundi ruhande, Donald Trump yemeje ko amato atatu y’intambara ya Amerika (destroyers) yagabweho ibitero muri uwo muhora, ariko ko nta byangiritse.
    • Yongeyeho ko “ibyangiritse bikomeye” byabaye ku bafatanyabikorwa” ba Iran.
    • Trump yanavuze ko gahunda ya Amerika yo guhagarika imirwano no kubuza kugera ku byambu bya Iran igikomeje, anasobanura uko kugabanaho ibitero kwabaye ari “akarwano koroheje ka gicuti”.
    • Mbere y’ijambo rya Trump, ubutegetsi bw’ingabo za Amerika bwari bwatangaje ko zahagaritse ibitero kuri Iran “bishotorana” kandi zigahita zisubiza mu rwego rwo kwirwanaho, mu gihe amato ya gisirikare arasa za missile yanyuraga mu muhora wa Hormuz.
    • Ingabo z'Amerika zongeyeho ko nta bikoresho cyangwa ngabo zabo byagabweho ibitero, banashimangira ko badashaka kongera umwuka mubi hagati y’impande zombi, ariko ko “biteguye byuzuye” kurinda ingabo za Amerika.
    • Mu minsi ishize, Donald Trump yavuze ko intambara na Iran “izarangira vuba” kandi ko agikomeje gukora kugira ngo hashyirwe mu bikorwa amasezerano y’ingingo 14 hagati ya Amerika na Iran.
  9. DR Congo: Inama nshingamateka yiyamirije ibikorwa vy’urwanko muri Afurika y’Epfo kandi itumiza Thérèse Kayikwamba

    Umukuru w’Inama nshingamateka ya Repubulika ya Demoakarasi ya Congo yiyamirije ibikorwa vy’ivangura n’urwanko bikorerwa abanyekongo baba muri Afurika y’Epfo, nk'uko bimenyeshwa n'imboneshakure y'igihugu ca RDC.

    Mu nama rusangi yabereye ku Ngoro y’Igihugu (Palais du Peuple) i Kinshasa ku wa kane, Aimé Boji Sangara yavuze ko ibikorwa nk’ivyo bitesha agaciro umuntu kandi bigahonyanga amategeko agenga ukwiyungunganya no kwidegemvya mu bihugu vya Afrika.

    Kubera ivyo, ibiro vy’Inama nshingamateka vyafashe ingingo yo gutumira Thérèse Kayikwamba Wagner umushikiranganji wa Leta ajejwe imigenderanire n’ayandi makungu kugira aze gutanga insiguro kuco ubwo bushikiranganji buriko burakora.

    Boji Sangara yaratanze kandi iciyumviro co kurungika intumwa z’abashingamateka ba Congo muri Afurika y’Epfo kugira bagirane ibiganiro n’abashingamateka baho, hagamijwe gukomeza umutekano w’Abenegihugu ba Congo no gutsimbataza imigenderanire hagati ya Kinshasa na Pretoria.

    Aya majambo avuzwe mu gihe ako karere kari mu mvururu. Ku wa gatatu, Afrika y’Epfo yarashubije ku vyagirizwa vy’ivangura n’urwanko bikorerwa abanyamahanga, inyuma y’imyiyerekano yo kwiyamiriza abimukira yabaye mu ndwi ziheze.

    Ibihugu vya Nigeria, Kenya, Ghana, Zambia n'ibindi na vyo vyari vyamaze kugaragaza amakenga ku bijanye n’ivyo bikorwa.

    Izindi nkuru wosoma:

  10. Amerika igiye kwaka pasiporo abagabo bafise amadeni yo gutanga ibirezo vy’abana bavyaye

    Ubutegetsi bwa Leta Zunze Ubumwe za Amerika bwavuze ko Abanyamerika bafise amadeni arenga amadolari 2,500 y’ibirezo vy’abana bazokwamburwa pasiporo zabo mu ngingo nshasha yashizwe imbere n’ubutegetsi bwa Donald Trump.

    Mw'itangazo ryasohowe mu ijoro ryo kuwa kane, ubushikiranganji bw’imigenderanire ya Amerika bwavuze ko bugiye gukorana cane n’urwego rwitaho imibano n’amagara y’abantu kugira hamenyekane abantu bamaze igihe badatanga ibirezo vy’abana, hanyuma bakwe pasiporo zabo.

    Abategetsi bavuga ko iyo ngingo ifise intumbero yo gukingira imiryango y'abanyamerika no gutuma abavyeyi bashira mu ngiro amabanga bajejwe n'amategeko ku bana bavyaye.

    Amategeko ya Amerika asanzwe ategekanya ko umuntu afise amadeni menshi y’ibirezo vy’abana ashobora kwankirwa guhabwa pasiporo nshasha canke akakwa iyo yari asanzwe afise gushika yishuye ayo madeni kandi agatanga inyandiko zemewe biciye mu mashirahamwe ya leta afasha abana.

    Ubushikiranganji bw'imigenderanire n'ayandi makungu bwasavye abo biraba ko bokwihutira kuriha ayo madeni, kuko pasiporo bakwatse idashobora gusubira gukoreshwa mu ngendo zo hanze y’igihugu.

    Ubutegetsi bwavuze ko iyo ngingo ari imwe mu twigoro twayo twagutse two "gushira imbere imiryango y'abanyamerika."

    Izindi nkuru wosoma:

  11. Uyu munsi Instagram irafunga ikoranabuhanga ririnda amakuru bwite - ibi bisobanuye iki kuri DMs zawe?

    Abakoresha Instagram ntibazongera gushobora koherezanya ubutumwa bwite muri DM, kuko uburyo bwa End-to-End Encryption (E2EE) buhagarikwa ku bayikoresha ku isi hose uyu munsi.

    Gukuraho ubu buryo bwo kurinda ubutumwa ni impinduka ikomeye izanywe na sosiyete ya Meta, ubundi yari yarigeze kuvuga ko iri koranabuhanga ari ryo rwego rwo hejuru mu kurinda ubuzima bwite bw’abakoresha uru rubuga.

    E2EE ni bwo buryo bwizewe mu koherezanya ubutumwa kuri internet, kuko butuma busomwa gusa n’uwabwohereje ndetse n’uwabwakiriye.

    Ariko abaharanira kurengera abana n'umutekano bavuga ko ubu buryo butuma ibintu bikabije cyangwa bitemewe bikwirakwira ku internet inzego z’umutekano ntizibashe kubikumira.

    Ni yo mpamvu icyemezo cya Meta cyashimishije amashyirahamwe arimo arengera abana, ariko gihangayikishije abaharanira uburenganzira bwo kugira amakuru bwite.

    Kubera ko E2EE yahagaritswe, Instagram izashobora kubona ibiri mu butumwa bwa DM (Direct Message), harimo amafoto, amashusho, ubutumwa bw’amajwi n’inyandiko wohereje cyangwa wohererejwe.

    Mu 2019, Meta yari yarasezeranyije gushyira iri koranabuhanga kuri Facebook na Instagram, ivuga ko “ejo hazaza ari ah'amakuru bwite”.

    Ariko nyuma y’imyaka irindwi, Meta yafashe icyemezo cyo kudakomeza gushyira iri koranabuhanga kuri Instagram, ubu izakoresha gusa uburyo busanzwe bwo kurinda ubutumwa.

    Uburyo busanzwe bwo kurinda ubutumwa busobanura ko sosiyete itanga internet cyangwa serivisi ishobora kubona ubutumwa igihe bibaye ngombwa.

    Ubu ni bwo buryo busanzwe bukoreshwa na serivisi nyinshi nka Gmail.

    Kugeza vuba aha, gukoresha E2EE ni byo byari biri kugenda byamamara cyane:

    • Signal, WhatsApp, Facebook Messenger, iMessage zikoresha E2EE nk’uburyo busanzwe
    • Telegram iyitanga nk’uburyo umuntu ashobora guhitamo, ariko si bwo busanzwe
    • X, yahoze yitwa Twitter, nayo ifite uburyo busa n’ubu bwo kurinda DM, nubwo abanenga bavuga ko butari ku rwego rukwiye
    • Snapchat ikoresha E2EE ku mafoto na videwo zoherezwa muri DM kandi yavuze ko ishaka no kuyishyira ku butumwa bwanditse
    • Muri Werurwe(3) TikTok yabwiye BBC ko nta gahunda ifite yo gushyira E2EE ku butumwa bwa DM

    Izindi nkuru wasoma:

  12. Sir David Attenborough yujije imyaka 100, ati: “ubutumwa bwinshi cyane bw’ineza bwanejeje birenze”

    Sir David Attenborough yujije imyaka 100, ati: “ubutumwa bwinshi cyane bw’ineza bwanejeje birenze”.

    Sir David Attenborough yatangaje ko ubutumwa bwinshi cyane akomeje kwakira bumwifuriza isabukuru nziza y’imyaka 100 “bwanejeje birenze”.

    Uyu munyamakuru wa BBC ukuze akaba n’impirimbanyi y’ibidukikije arizihiza imyaka 100 y’amavuko kuri uyu wa gatanu kuko yavutse tariki 08 Gicurasi mu 1926.

    Mu kwizihiza isabukuru ye hateguwe igitaramo (concert) ahitwa Royal Albert Hall mu mujyi wa London.

    Mu butumwa bw’amajwi bwatangajwe ku wa kane, Sir David yumvikana agira ati: “Nari naratekereje ko nzizihiza isabukuru yanjye y’imyaka 100 bucece, ariko bisa n’aho benshi muri mwe mwari mufite ibindi bitekerezo.

    “Nanejejwe birenze n’indamukanyo zanyu z’isabukuru, kuva ku matsinda y’abo twiganye mu mashuri mato kugera ku yo mu nzu zita ku bakuze, abantu benshi n’imiryango y’imyaka yose”.

    Yongeyeho ati: “Ntabwo nabasha gusubiza buri wese ukwe, ariko nagira ngo mbashimire mwese ku butumwa bwiza bw’ineza”.

    Sir David yatangiye gukora kuri BBC mu 1952.

    Yamenyekanye cyane ku isi kubera ijwi rye ry’umwihariko benshi bumva mu nkuru mbarankuru (documentaries) ku bidukikije bagahita barimenya.

    Yakoze ‘documentaries’ nyinshi zigaruka ku nyamaswa, ibidukikije n’uyu mubumbe dutuyeho hagamijwe cyane cyane gushishikariza abantu kubirengera.

    Zimwe muri zo nka ‘Life on the Earth’, ‘Life Collection’, ‘The Trials of Life’ na ‘The Blue Planet’, zarakunzwe kandi zirebwa na miliyoni nyinshi z’abantu ku isi.

    Ubu afatwa nk’impirimbanyi yo kurengera ibidukikije yishimirwa kurusha izindi zose ku isi.

    Sir David afite abana babiri n’umugore we Jane, wapfuye mu 1997. Umuvandimwe we Richard yari umukinnyi wa filimi wanatwaye igihembo cya Oscar, yapfuye mu 2014.

    Izindi nkuru wasoma:

  13. OMS ivuga ko ikiza cya hantavirus cyadutse mu bwato atari icyorezo cyatangiye

    Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima (OMS/WHO) rivuga ko ikiza cya hantavirus cyadutse mu bari mu bwato atari intangiriro y’icyorezo.

    Maria van Kerkhove, impuguke ku ndwara zandura wo muri OMS, yabwiye abanyamakuru ko ibi bitameze nk’ibyabaye mu myaka itandatu ishize ku gihe cya Covid-19, kuko hantavirus ikwirakwira binyuze mu “kwegerana cyane”.

    Abategetsi bo mu nzego z’ubuvuzi barimo gusiganwa no gushakisha abantu babarirwa muri za mirongo baherutse kuva muri ubwo bwato bw’Ubuholandi bwitwa MV Hondius.

    Ku wa kane, OMS yavuze ko bose hamwe, batanu mu bantu umunani bacyekwagaho ko banduye hantavirus byemejwe ko bayanduye. Batatu barapfuye, barimo Umuholandikazi w’imyaka 69, wari urwaye hantavirus.

    Umugabo we w’Umuholandi hamwe n’Umudagekazi na bo barapfuye, ndetse ibyabo birimo gukorwaho iperereza.

    Ubusanzwe hantavirus ikwirakwira binyuze mu mbeba – ariko muri iki kiza cya vuba, OMS yavuze ko ubwandu hagati y’abantu bwagaragaye ku nshuro ya mbere.

    Ubwo bwato bugendwamo n’abifite, bukoreshwa na kompanyi Oceanwide Expeditions, bwatangiye urugendo rwabwo ku itariki ya mbere Mata (4), buhagurukira mu mujyi wa Ushuaia, muri Argentine, ndetse bwitezwe kugera mu birwa bya Canary muri Espanye (Espagne) ku itariki ya 10 y’uku kwezi kwa Gicurasi (5).

    Abagenzi n’ababukoramo hafi 150 bose hamwe, bakomoka mu bihugu 28, bitangazwa ko mbere ari bo bari bari muri ubwo bwato, ariko ababarirwa muri za mirongo babuviriyemo ku kirwa cya Sainte-Hélène, ku itariki ya 24 Mata.

    Izindi nkuru wasoma:

  14. Trump avuga ko agahengwe hagati ya Amerika na Iran kagihari inyuma y'ukurasana mu muhora wa Hormuz

    Perezida wa Amerika Donald Trump yavuze ko agahengwe k’intambara hagati ya Amerika na Iran kagikurikizwa, inyuma y’aho impande zompi zirasaniye mw’ijoro ryo ku wa kane.Ntiharamenyekana neza uwatanguye kurasa.

    Ubuyobozi bukuru bw’igisirikare ca Iran bwagirije Amerika ko yateye ubwato butwara igitoro bwa Iran hamwe n’ubundi bwato bwariko buregereza guca mu muhora wa Hormuz, kandi ko yakoze “ibitero vyo mu kirere” mu duce twinshi two ku nkengera z’ikiyaga.

    Ku ruhande rwa Amerika, yavuze ko yishuye ibitero vya Iran vyagabwe ku bwato bw’intambara bwayo mu muhora wa Hormuz biciye mu “bitero vyo kwivuna umwansi”. Trump yavuze ko Iran “yadukinishije uno musi”.

    Uku kwunyuka kwabaye umusi umwe inyuma y’aho ubushikiranganji bw’imigenderanire bwa Iran buvuze ko Iran iriko iriga umugambi wa Amerika wo guhagarika intambara.

    Ibinyamakuru vya reta ya Iran vyabanje gutangaza ko humvikanye “ibiturika” mu muhora wa Hormuz, bivyita “ukurasana” n’“umwansi”. Hagati aho, ibinyamakuru vyo muri Iran vyavuze ko ibisasu vyumvikanye no mu murwa mukuru Tehran.

    Hadaciye akanya kanini, itangazo ry’ubuyobozi bukuru bw’igisirikare ca Iran ryavuze ko “ibitero vyo mu kirere” vya Amerika vyateye inkengera za Bandar Khamir, Sirik hamwe n’izinga rya Qeshm.

    Iran yavuze ko yaciye yishura ubwo nyene mu gutera ubwato bw’intambara bwa Amerika, ikavuga ko yabwononye cane, kandi yagiriza Amerika “kurenga ku gahengwe”.

    Bimwe mu biro bikuru vy'ingabo za Amerika vyavuze ko ivyo bitero vya Irani "ntibifise ishingiro", bivuga ko igirikare ca Irani cateye gikoresheje "ibisasu vyinshi, indege zitajamwo abadereva [drones] hamwe n'amato [ubwato] matoya", mu gihe amato y'intambara ya Amerika asambura ibisasu vya misile yari ariko araca muri uwo muhora.

    Izindi nkuru wasoma:

  15. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'aka kanya.