Tramp u govoru u UN pretio da će 'zbrisati' Iran, Kubanci napustili salu

Autor fotografije, REUTERS/BRENDAN MCDERMID
- Autor, Bernd Debusman Mlađi, Kašajar Honeiti, Sara Smit i Nada Tafik
- Funkcija, BBC, Njujork, UN
- Objavljeno
- Vreme čitanja: 7 min
Američki predsednik Donald Tramp je rekao Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) da je pred „velikom odlukom“ da li da ponovo napadne Iran ili da teži mirovnom sporazumu.
Dok je Tramp za govornicom UN u Njujorku pretio da će „zbrisati“ Islamsku Republiku ako Teheran ne pristane na dogovor, u sali ga je slušao član iranske delegacije.
Tramp je odbacio „globalnu vladu“, obećao da će posredovati u uspostavljanju mira između Rusije i Ukrajine i osigurati da SAD pobede u trci u razvoju veštačke inteligencije.
Njegovi komentari su usledili istog dana kada su vođeni brojni diplomatski razgovori, pa i između predstavnika SAD i Irana.
Tramp se sastao sa više od desetak svetskih lidera dok ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini testiraju njegovu spoljnopolitičku agendu.
Govor u Generalnoj skupštini UN započeo je hvaleći sopstvena dostignuća u oblasti privrede, imigracije i borbe protiv nasilnog kriminala.
U većem delu govora, pravdao je rat sa Iranom, koji je doveo do skoka globalnih cena nafte, a istovremeno snizio njegov rejting otkako su SAD i Izrael pokrenuli vazdušne napade u februaru.
Trampov ton je bio u suprotnosti sa ranijim izjavama generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, koji je upozorio da se globalne podele produbljuju i podvukao „međuzavisnost“ naroda sveta.

Autor fotografije, EPA
Američki predsednik je iznep tvrdnju da je sukob sprečio Teheran da napravi nuklearno oružje i pokazao vrednost onoga što je opisao kao mir kroz snagu - ultimatume, a ne dogovore ili kompromise.
„Hoće li biti postignut dogovor sa Iranom koji će im omogućiti da obnove i stvore daleko veću zemlju nego što je ikada ranije bila?“, rekao je.
„Ili da uništim Islamsku Republiku i to brzo, nikada im ne dajući priliku da ponovo ubijaju i uništavaju ljude i zemlje?
„Da li da ih gurnem u pakao?“, rekao je.
Tokom 12-dnevnog rata Izraela i Irana juna 2025, američki bombarderi bacili su snažne bombe na iranska nuklearna postrojenja u iranskim planinama, a Tramp je potom tvrdio da su sva uništena ili značajno oštećena i da Iran decenijama neće moći da napravi nuklearnu bombu.
Međutim, krajem februara ove godine, kao obrazloženje za početak napada na Iran izneo je tvrdnju da je režim u Teheranu vrlo blizu da napravi nuklearnu bombu.
Tramp je rekao i da veruje da će sporazum sa Iranom, koji mu je do sada izmicao, biti postignut odmah posle novembarskih izbora u SAD.
Ove izjave su još jedan pokazatelj njegove spoljnopolitičke strategije prisilne diplomatije - pretnja ogromnom silom dok ostavlja otvorenu mogućnost za pregovore ili se oni paralelno vode.
Tramp je kasnije novinarima rekao da su američki zvaničnici imali „veoma produktivan“ tročasovni sastanak sa iranskom delegacijom na marginama Generalne skupštine.
Iranska državna televizija potvrdila je da se ministar spoljnih poslova Abas Arakči sastao sa specijalnim izaslanikom SAD za Bliski istok Stivom Vitkofom.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei, koga je citirala državna televizija IRNA, kasnije je rekao da su se pregovori tekli preko katarskog posrednika koji je saopštio uslove Teherana, između ostalog i prekid rata na svim frontovima i američke „akte agresije“.
BBC je pitao Vitkofa kako su prošli sastanci dok je napuštao zgradu UN, a on je odgovorio podignutim palcem.
Vitkof je kasnije na Iksu potvrdio da su razgovori održani „preko posrednika, koji su se tokom dana kretali između dve strane“.
„Uspešno su završili rundu razgovora za koju se nadamo da će se pokazati konstruktivnom i obećavajućom“, rekao je Vitkof.
„Posrednici će nastaviti rad.“
Više puta tokom rata sa Iranom koji je počeo zajedničkim američko-izraelskim vazdušnim napadima 28. februara, Tramp je pretio da će 'uništiti' Iran i da mu 'preti pakao'.
Ali potom bi preko noći odustajao od pretnji i govorio da je sporazum blizu.
Do danas, međutim, trajnog mirovnog sporazuma nema.
Vašington i Teheran su sredinom juna postigli sporazum o dvomesečnom primirju, poznat kao Memorandum o razumevanju, ali je posle isteka tog roka, neprijateljstvo nastavljeno.
Od početka rata, Iran efikasno blokira Ormuski moreuz, ključnu pomorsku rutu kroz koju se transprotuje petina svetskih potreba za naftom, što je izazvalo poremećaje na svetskom tržištu i skok cena ovog energenta.
'Nije veštačka inteligencija, nego superinteligencija'
U govoru, Tramp je još jednom predvideo da će njegova diplomatija okončati rat u Ukrajini, koji ne pokazuje znake popuštanja dok dve strane razmenjuju raketne i bespilotne napade duboko na teritoriji jedna druge.
„Veoma blisko sarađujemo sa liderima Rusije i Ukrajine i to ćemo završiti“, rekao je.
„Mislim da će se to dogoditi brže nego što ljudi mogu da pojme.“
Američki državni sekretar Marko Rubio trebalo bi da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom 23. septembra u Njujorku, prema Stejt departmentu.
Tramp je u govoru umanjio strahove od veštačke inteligencije, poručujuči da SAD neće predati trenutno preimućstvo u toj oblasti Kini zbog onoga što je opisao kao „globalističku šemu“ za kontrolu tehnologije.
Američki predsednik kaže i da bi veštačka inteligencija trebalo da se naziva „superinteligencija“.
„Upotreba reči veštačka čini da zvuči lažno“, rekao je.
„Nije lažno, zapravo je neverovatno. Ali moramo da budemo oprezni.“
Na marginama Generalne skupštine 22. septembra, Tramp je potpisao sporazum sa liderima Danske i Grenlanda o jačanju američkog vojnog prisustva na severnoatlantskom ostrvu.
Sporazum potvrđuje suverenitet Grenlanda, autonomne teritorije Danske, ali daje Americi širok pristup vazdušnom prostoru i teritoriji ostrva.
Prema sporazumu, SAD će napraviti još dve nove vojne baze, pored već postojeće.
Tramp se sastao i sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim, britanskim premijerom Endijem Barnamom, predsednikom Južne Koreje Lijem Dže Mjungom i liderima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Katara, Kuvajta, Bahreina i Omana.

Autor fotografije, Reuters
'Ma, kakva globalna vlada, Amerika je lider sveta': Tramp
Prethodno je Antonio Gutereš održao oproštajni govor kao generalni sekretar UN, pozivajući supersile da priznaju da „njihova moć nije tako super“.
Nije rekao na koje supersile misli.
„Linije razdora u svetu se šire“, rekao je Gutereš, navodeći geopolitička rivalstva, ratove, klimatske promene i veštačku inteligenciju.
Nasuprot tome, Tramp je kritikovao međunarodne institucije, optužujući UN za „krajnje levičarsku agendu globalističkih birokrata koje niko nikada nije birao“.
Umesto toga, predsednik SAD je naglasio nacionalni suverenitet i „nenadmašnu“ američku vojnu moć.
„Ne postoji globalna vlada“, rekao je.
Upozorio je i da SAD neće dozvoliti da se pretnje uspostave bilo gde na zapadnoj hemisferi.
„Ako bude potrebno, koristićemo našu neuporedivu vojnu moć da obezbedimo vitalne nacionalne interese Sjedinjenih Država“, rekao je.
Tramp je optužio kubansku komunističku vladu da neguje veze sa levičarskim grupama u SAD, između ostalog sa Komunističkom partijom SAD, pokretom Antifa i Demokratskim socijalistima Amerike.
Dok je Tramp optuživao Kubu, delegacije te zemlje je napustila salu, a američki predsednik je pogledao u njihovom pravcu i rekao da je karipsko ostrvo „propala država“.
Pogledajte trenutak kada je kubanska delegacija napustila salu tokom Trampovog govora
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
























