Ukrajinski komandir za BBC: Dronovima na ruske vojnike, naftu i moral

    • Autor, Sara Rejnsford
    • Funkcija, BBC dopisnica iz istočne Evrope, Ukrajina
  • Vreme čitanja: 7 min

„Mi smo kao crvena marama za neprijatelja.

„Zato što selimo rat na njihovu teritoriju da mogu i oni malo da ga osete“, kaže ukrajinski vojnik, dok njegova jedinica sastavlja dronove dugog dometa za lansiranje na Rusiju.

Ukrajina je počela da intenzivira udare duboko na neprijateljskoj teritoriji već nekoliko nedelja, gađajući posebno postrojenja za izvoz nafte kao nikad dosad.

Posebno je na meti rafinerija u mestu Tuapse, na obali Crnog mora, u regionu Krasnodara, na jugu evropskog dela Rusije.

Komandant ukrajinskih sistema bespilotnih letelica kaže za BBC da će takvi napadi eskalirati.

Tvrdi i da njegova jedinica sa dronovima zadržava ruske prodore duž fronta, ubijajući „rekordan broj ruskih vojnika".

„Od 1.500 do 2.000 kilometara unutar ruske teritorije više nije 'mirna pozadina'“, kaže Robert Brovdi u jednom od retkih intervjua za medije.

„Slobodarska ukrajinska 'ptica' leti tamo kad god i gde god poželi.“

Na tajnoj lokaciji za lansiranje, na jednom polju u istočnoj Ukrajini nad kojim sipi kišica, pripremaju se dronovi dugog dometa za let i govore nam da se povučemo na bezbednu udaljenost.

Tim radi ubrzano pre nego što ruske snage stignu da ih otkriju i pošalju balističke rakete ka nama.

Izvikuje se komanda, čuje se glasno turiranje motora i može da se vidi bljesak jarkog belog svetla dok prvi uređaj juri u nebo ka Rusiji poput malog mlaznjaka.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski naziva takve duboke udare „veoma bolnim“ za Moskvu, jer izazivaju „kritične“ gubitke od desetina milijardi dolara u energetskom sektoru uprkos skorašnjem skoku svetske cene nafte.

Za povećanje broja takvih napada delom je zaslužna tehnologija.

Lokalno proizvedeni dronovi postaju sve jeftiniji i mogu da lete sve dalje: model čije lansiranje gledamo sada može da putuje više od 1.000 kilometara, a neki drugi odlaze dvaput toliko.

Ali radi se i o usredsređivanju.

Pored vojnog ljudstva i proizvodnje, glavna meta je postao i ruski izvoz energenata.

„Putin izvlači prirodna bogatstva i pretvara ih u krvave dolare koje oni mogu potom da preusmere na nas u vidu šahed dronova i balističkih raketa“, kaže komandant Brovdi, opravdavajući udare.

Stanovnici Tuapsea na ruskoj obali Crnog mora žale se na otrovnu kišu posle drugog talasa velikih napada na lokalnu rafineriju u nekoliko dana.

Ali Brovdi nije potresen tom pričom.

„Ako su naftne rafinerije oruđe u proizvodnji novca koji se koristi za rat, onda su one legitimna vojna meta, podložna uništenju.“

Komandant vodi rat na nebu sa tajne lokacije duboko pod zemljom.

Vode nas da se sretnemo s njim u kombiju sa zatamnjenim staklima, potom niz stepenice i duž hodnika sa kapsulama za spavanje da bismo osvanuli u visokotehnološkoj pećini prekrivenoj ekranima od poda do tavanice.

Zvučna podloga su niz signala i zvižduka dok sveži podaci pristižu desetinama ljudi u majicama i duksevima sa kapuljačama nagnutim nad džojstike i tastature.

Oni nadgledaju slike koje, direktno sa bojišta, prenose piloti dronova sa imenima kao što su „KitKet" i „Antalija".

Brovdijeve Snage bespilotnih letelica sačinjavaju samo dva odsto ukrajinske vojske, ali ovih dana kaže da su oni zaslužni sa trećinu svih uništenih ciljeva.

Njihova sopstvena stopa žrtava, kaže mi, nije tajna: manje od jedan odsto godišnje.

Svaki udar, bilo koje vrste, snima se radi potvrđivanja, i zavodi, a ekrani na jednom zidu prikazuju detaljnu tabelu učinka, koji se ažurira u realnom vremenu.

Protekle nedelje, Brovdi je izvestio o napadu na desetine oficira ruske Federalne službe bezbednosti (FSB) na okupiranoj teritoriji, kao i na mnoga energetska postrojenja u Rusiji.

On tvrdi da su njegove snage ključne što je Putin uskraćen trijumfa savršenog za novinske naslove, naročito što se tiče njegovog cilja zauzimanja ostatka istočnog Donbasa u roku od nekoliko meseci.

„Čime se on to drogira?“, oštar je Brovdi.

„To nije realno, apsurdno je.“

Pre četiri godine, Robertu Brovdiju je bilo udobnije u aukcijskim kućama kao što je Kristis (Christie's), nego u prljavim rovovima.

Pošto je u tim danima bio dobrostojeći prodavac žitarica, sa hobijem sakupljanja umetnina, fragmenti njegovog predratnog života preživljavaju u slikama i skulpturama ukrajinskih umetnika kojima je ukrašen bunker.

Izloženi su pored sanduka za rakete i zarobljenih dronova.

On je etnički Mađar, iz Užgoroda u zapadnoj Ukrajini, a najpoznatiji je po njegovom vojnom šifrovanom imenu „Mađar“.

Glatko izbrijan pre rata, sada nosi dugu riđu bradu prošaranu sedima.

Ovaj biznismen se prijavio u vojsku neposredno pre početka ruske invazije.

„Svi smo znali da je rat neizbežan“, kaže.

Najpre se pridružio Teritorijalnoj odbrani, a potom prošao kroz neke od najžešćih bitaka, među kojima i onu za Bahmut.

Ali pre toga je bio na meti ruske vatre u Hersonu, kada je prvi put uvideo potencijal dronova.

Brovdi se priseća uređaja koji je kupio za vlastitu decu i počeo da donosi slične u jedinicu.

Odjednom su mogli da se popnu iznad ruskih položaja i prenose uživo slike obližnjem artiljerijskom timu, omogućivši mu da napadne.

„Ideja je prvo nastala iz nagona za samoodržanjem“, objašnjava on, ali je nakon toga transformirala ratište.

U roku od nekoliko meseci, vojnici su pravili vlastite dronove i kačili za njih municiju, i uskoro su postali poznati kao 414. brigada, Mađareve ptice.

Brovdijeva strategija nije zasnovana samo na udarima dalekog dometa.

On opširno govori o drugom prioritetu: smanjenju ruske prednosti u ljudstvu.

Ovo pitanje postalo je još akutnije za Ukrajinu dok se muči da mobiliše ljude za front.

„Oni koji su želeli da se bore već se bore“, priznaje komandant.

I zato su njegove jedinice pod direktnim naređenjem da ubiju više neprijateljskih vojnika svakog meseca nego što Rusija može da ih regrutuje.

To je više od 30.000 ljudi mesečno.

„Trideset odsto svih napada dronom moraju da budu usmereni protiv vojnog ljudstva“, Brovdi je tu nedvosmislen.

„Možete to da nazovete plan ubijanja, da, ali u ovom trenutku mi ga premašujemo.“

On kaže da su uspeli da ispune taj cilj četiri meseca zaredom.

Pogledajte raniji video: BBC na frontu sa ukrajinskim operatorima dronova

Ne mogu da potvrdim njegove podatke, ali mi Brovdi kaže da njegovi ljudi rade upravo to: smrt svakog vojnika mora biti dokazana video snimkom ili se ne računa.

Neki od tih snimaka emituju se u sumornoj petlji na ekranima u komandnom centru, a Brovdi ih takođe postavlja na Telegram, gde svoje dronovske snage naziva „pticama“ a njihov ruski plen „crvima“ koje love i uništavaju.

„Najveće masovno ubistvo neprijatelja u istoriji čovečanstva odigrava se u ovoj prostoriji“, kaže on u jednom trenutku, pokazujući na ekrane oko nas.

To je brutalna priča, koja dolazi iz usta blagoglagoljivog čoveka, ali Brovdi odbija da bude „mučen samilošću“.

Ruske trupe su daleko izvan vlastitih granica, kaže on, poslate od Putina „koji želi da uništi našu naciju“.

„Ako mi ne ubijemo njih, oni će nas. To je jasno.“

Komandir insistira da „ne gleda svet ružičastim očima“: njegov cilj je zadržavanje ofanzive, ne pokretanje novih kontraofanziva ili povraćaj ogromnih delova teritorije.

„Imamo efikasno oružje: ne da vodimo ofanzivni rat, već da sprečimo efikasni prodor neprijatelja na našu vlastitu teritoriju“, kaže mi on.

On veruje i da Putin ne može da priušti da okonča invaziju, zato što je rizik od neuspeha prevelik.

I zato Brovdi ima još jednu metu: ruski moral.

Nada se da visoka stopa žrtava, u kombinaciji sa džinovskim požarima koji gore u postrojenjima daleko sa druge strane granice, mogu da stvore „određenu fermentaciju“ u okviru Rusije.

On želi da postigne faktor šoka.

Na nedavnom videu, naširoko deljenom u Ukrajini, vidi se Ruskinja u Tuapseu kako grca u suzama.

„Samo sam želela da živim pored mora sa mojim detetom, ali sve je uništeno... dronovi samo lete i uništavaju sve“, jeca između psovki.

Za Brovdija je to znak da bi posledice ruske invazije i snažnog ukrajinskog otpora mogle da se prošire izvan njenih takozvanih ograničenih krugova.

Njegov cilj, sa svakim dronom, jeste da natera više Rusa da dovedu u pitanje rat koji njihova zemlja vodi i predsednika koji ga je započeo.

Pogledajte video o ukrajinskoj cvećarki koja pravi dronove za rat

Dodatno izveštavanje: Sofi Vilijams, Muse Kambel, Vladimir Ložko i Anastasija Levčenko

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk